PRVI SASTANAK KARDIOHIRURGA I INTERVENTNIH KARDIOLOGA REGIJE U USLOVIMA KOVIDA -19 ODRŽAN U BOLNICI “SVETI VRAČEVI” U BIJELJINI

Bijeljinska bolnica bila je danas (17.09.) domaćin prvog stručnog sastanka kardiohirurga na nivou regije održanog u vrijeme pandemije kovida 19. Na sastanku su učestvovali eminentni stručnaci iz oblasti kardiovaskularne hirurgije: prof. dr Svetozar Putnik, kardiohirurg, direktor Klinike za kardiohirugiju Kliničkog centra Srbije (KCS); doc. dr Dejan Marković, anesteziolog, pomoćnik direktora Centra za anesteziologiju i reanimatologiju Kliničkog centra Srbije (KCS); dr Saša Lončar, kardiolog, Šef Odjeljenja interventne kardiologije UKC-a RS, predstavnici Angio sale Instituta za kardiovaskularne bolesti (IKVB) „Dedinje“  Beograd, kao i  predstavnici Angio sale Univerzitetskog Kliničkog centra (UKC) Banjaluka i JZU bolnice “Sveti Vračevi” Bijeljina. Vršilac dužnosti direktora bolnice “Sveti Vračevi” Bijeljina prof. dr Zlatko Maksimović je izjavio da  sastanak ovako visokog  nivoa  ima veliki značaj za iskorak u razvoju interventne kardilogije u bijeljinskoj bolnici. “Donijeli smo zaključke šta treba raditi u kardiologiji i kardiohirurgiji i šta ne treba raditi u ovim kovid uslovima. Naš plan je da od prvog januara sljedeće godine Angio sala radi 24 sata dnevno. Do sada su interventni kardiolozi  iz Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” dolazili dva puta mjesečno po par dana.  A od prvog  januara idemo korak naprijed, izjavio je dr Maksimović. On je podsjetio da je Institut za KVB “Dedinje” u protekle 4 godine pružao pomoć  u edukaciji  kardiologa iz bijeljinske bolnice, te da će se ona nastaviti i u narednom periodu, a takođe istakao i da je stručna pomoć obećana iz Univerzitetskog centra iz Banjaluke. – Ono što je novo, a što je danas dogovoreno, jeste i saradnja sa  Kliničkim centrom Srbije u oblasti kardiohirugije i anesteziologije, rekao je dr Maksimović.

Vrsni kardiohirug prof. dr Svetozar Putnik, direktor Klinike za kardiohirugiju Kliničkog centra Srbije (KCS), izrazio je zadovoljstvo prijemom u bijeljinskoj bolnici i pohvalio dobru organizaciju sastanka ocijenivši ga kao veoma značajnim za budući rad kardiologa i kardiohirurga u vrijeme kovida 19. – Mislim da smo danas dali jedan skromni doprinos onome što je trend u evropskom udruženju kardiologa i kardiotorakalnih hirurga, a to je, pokušati da se algoritmi u liječenju kardiovaskularnih oboljenja prilagode pandemijskim uslovima.On je dodao da su kardiovaskularni bolesnici u najrizičnijoj grupi za potencijalno teške oblike bolesti i istakao značaj prevencije da ne dođe do infekcije kovidom. 

Kardiolog, dr Saša Lončar, Šef Odjeljenja interventne kardiologije UKC-a RS povrdio je da Angio sala u bijeljinskoj bolnici ima sve tehničke uslove za 24- časovni rad, te se izrazio nadu da će menadžment ove zdravstvene ustanove uspjeti da realizuje planove do početka sljedeće godine. – Kako organizovati rad sale za kateterizaciju srca u vrijeme pandemije i kako je učiniti je dostupnom 24 sata pacijentima kojima je ona neohodna, prije svega kod infarkta srca, razgovarano je danas na sastanku. Naš zaključak je da bijeljinska bolnica ima tehnički veoma dobro opremljenu angio salu koja može da ispuni te zahtjeve i uz malu podršku  kolega iz Srbije i nas iz UKC vjerujem da će postati dio  mreže angosala u RS, izjavio je dr Lončar.

Zaključci sa sastanka uglavnom se poklapaju  sa onima iz evropskog i američkog Udruženja kardiologa s tim što su prilagođeni našim uslovima u vrijeme pandemije kovid – 19, rekao je dr Aleksandar Janjičić, načelnik Odjeljenja za internističke grane u bolnici “Sveti Vračevi” koji je prenio kompletan tekst sa zaključcima sastanka: “Od ključne važnosti je priprema tima kroz što veći broj treninga, jer tim u karatninu znači nemogućnost spašavanja mnogo više bolesnika. Iako vrijeme za revaskularizaciju miokarda ostaje prioritet, ishod pacijenta se neće mnogo promijeniti ako se odvoji vrijeme da se osigura radna snaga. Kateterizaciona sala i tim moraju biti dobro pripremljeni za prijem pozitivnih i sumnjivih pacijenta na kovid-19, nošenjem lične zaštitne opreme (zaštitne rukavice, viziri, zaštitne naočare, odijela, zaštitne maske FMP3 195) Istovremeno, jako je važno uvjeriti pacijente u sigurnost kovid dijela bolnice od drugog dijela. Poruka treba da glasi pacijentima da mi obavljamo posao kao i obično. Ako pacijent ima bol u grudima, obratiće se Službi hitne medicinske pomoći jer rizik od mortaliteta od infarkta miokarda prevazilazi rizik kod kovid infekcije. Transport pacijenata od kateterizacione sale do kovid dijela bolnice treba da bude sa osobljem koje nosi kompletnu zaštitnu opremu i unaprijed definisanim sigurnim putevima. Na kraju svake procedure neophodno je obezbijediti vrijeme za čišćenje angio sale. Akutni koronarni sindrom – infarkt, NSTEMI tipa, pacjenti ukoliko nisu životno ugroženi, potrebno je obezbijediti vrijeme za dodatnu dijagnostiku, da se potvrdi da li se radi o kovid – 19 ili ne prije ulaska u angio salu. Pozitivni pacijenti treba da slijede stemi protokol ukoliko ne mogu da se tretiraju optimalnom medikamentnom terapijom. Brzo otpuštanje pacijenata NSTEMI tipa se preporučuje sa ciljem obezbjeđivanja bolničkih kreveta i smanjenja ekspozicije pacijenata potencijalnim intrahospitalnim kovid infekcijama. Na kraju, veoma je važno da svi udružimo snage i obezbijedimo što bolju mrežu komunikacije i da naši timovi budu što bolje utrenirani kako bi mortalitet naših pacijenata u akutnim stanjima bio što manji. “